Šta je i čemu služi apostil?
Haški pečat Apostil uveden je 5.10.1961. godine Haškom konvencijom koju je potpisalo oko 100 država i koristi se kao dokaz pravosnažnosti javnih isprava koje se koriste u međunarodnom pravnom prometu
Overa haškim Apostilom po pravilu je potrebna kod isprava koje izdaju državni organi, isprava koje je overio javni beležnik, izvodima iz matičnih knjiga, privatnim ispravama itd. Ovom overom potvrđuje se verodostojnost pečata i potpisa službene osobe. Overa se vrši u opštinskim sudovima. Izgled i sadržaj Apostila propisan je Haškom konvencijom i identičan za sve države potpisnice. On nije nalik malom okruglom pečatu uz potpis, već se najčešće postavlja na poleđinu dokumenta i zauzima o po pola strane.
Ukoliko aplicirate za posao ili školovanje u nekoj stranoj zemlji, pre predaje dokumentacije na prevod potrebno je da se raspitate da li vaša isprava treba da bude overena apostilom. Ukoliko je to slučaj, dokumenta se prvo overavaju u nadležnom opštinskom sudu i tek onda predaju na prevod, jer sudski tumač prevodi i ispravu i pečat.
Svaka institucija ima sopstvena pravila u pogledu overe i povezivanja dokumenata, pa Vam zbog toga savetujemo da brižljivo proverite da li je potrebna overa apostilom, overa kod javnog beležnika (koja se takođe obavlja pre predaje dokumentacije na prevod), da li se prevod povezuje sa originalima ili kopijama.
Neka od najčešćih dokumenata za koje je potrebna overa apostilom:
- Izvodi iz matičnih knjiga
- Diplome (univerzitetske, srednjoškolske, dodaci diplome…),
- Uverenja državnih organa (o nekažnjavanju, o slobodnom bračnom stanju, da nije pokrenut krivični postupak),
- Sudske presude, tužbe, žalbe i rešenja,
- Mnoga druga uverenja izdata od strane državnih organa.